Kome je do morala u politici, neka ide u NSPM

Uspon beznačajnosti

Komentari (28) COMMENTS_ARE_CLOSED
1 petak, 10 septembar 2010 15:52
Jasna Simonović
Besprekorno tačno! Kao i uvek...(da li je gdjica Bogdana dobijala 10 plus na ispitima?)...

Nedavno je na NSPM-u objavljen tekst Dragoslava Pavkova "Plašim se Kurte i Murte" što je upravo Bogdana filozofski opisala...
Posebno mi se svidja pasus koji je redakcija istakla:

"Problem je što, kada je ovog proleća Žak Ransijer, jedan od najvećih živih svetskih filozofa, gostovao u Beogradu, to ne samo da nije bilo organizovano na nivou univerziteta i odgovarajuće katedre u zemlji domaćinu, nego se niko – ali baš niko – iz ove institucije nije prevario ni da se pojavi na predavanju"...

E, gdjice Koljević..."Niko - ama baš niko" - iz ministarstava, stručnih udruženja, univerziteta "nije se prevario" da stane u odbranu farmacije....Zakona o proizvodnji i prometu lekova, 1993, generalnih zastupstava farmaceutskih kuća i legalne registracije lekova...(Od čega će da žive "javni intelektualci" ako ih sve nije "sova" oterala...izvinete mala aluzija na Antoničev tekst)...
Pa kako onda da se "prevari da dodje na sluša Žaka Ransijera"?!...

Nisam filozofske struke, ali bih rado došla da sam samo znala....

Zato molim "posetioce" nspm da nas obaveštavaju o važnim dogadjajima...

Evo, danas sam saznala da će se 13. septembra u svim crkvama održati opelo novovelikomučenicima Jasenovca...Crveno slovo...
Preporuke:
0
0
2 petak, 10 septembar 2010 16:22
thinking maize
Pa, poštovana Bogdana, Vaš imenjak kaže da ste mogli i na lakonski način isto reći: "Put u pakao je popločan dobrima namerama." No, to ne umanjuje vrednost vaših uvida. Problem je da kao alternativa postojećoj istrošenosti prethodnih ideoloških matrica nije isturena samo neoliberalna dogma, već i bahatost i nedoučenost "drugosrbijanaca", dojučerašnjih zatočnika prethodne ideološke matrice (po paroli: "Ako nemamo bratstvo-jedinstvo i Jugu, dajte nam evropejstvo i Evropsku Uniju!"). Taj problem, problem poluinteligenata u našoj kulturi, politici i javnosti nije od juče. Pokušao je da ga reši npr. Radomir Konstantinović u "Filosofiji palanke", ali je zabasao negirajući nacionalno, kao nužnu međufazu u razvoju opšteljudskog. Mislim da je problem nedoučenosti proističe iz isuviše specijalističkog obrazovnog sistema, ali i iz izvesne neuljuđenosti, karakternog nesklada, prilično rasprostranjenog među (formalnim) intelektualcima u Srbiji. Kada uporedite npr. razmišljanja Jovana Dučića u "Blagu cara Radovana" i "Jutrima sa Leutara" ili npr. životopis Božidara Kneževića (vidi: predgovor Dragoljuba Mićunovića na knjigu "O herojima", čiji je prevodilac bio sam B. Knežević) ili uzmete u obzir činjenicu da je tadašnji knez Petar Karađorđević (potonji kralj Petar 1-vi) prevodio DŽona-Stjuarta Mila, pa čak i kraljica Draga Mašin prevodila sa francuskog ili npr. Maga Magazinović sa nemačkog (uzgred, preko "lične veze" darovavši nam Gerharda Gezemana), tj., kad uporedite tadašnju TEMELjNOST srpskih intelektualaca i uporedite je sa PLITKOŠĆU sadašnjih kolumnista, rezultat je PORAZAN! Mišljenja sam, poštovana Bogdana, da bi trebalo i o tome razmišljati, pa kad vidimo gde smo pogrešili, onda videti KAKO DALjE!
Preporuke:
0
0
3 petak, 10 septembar 2010 18:08
Jedan koji ne voli šetnje
Postoje građani u ovoj zemlji za koje petooktobarci nisu „mi“ nego su „oni“ a sve o čemu se govori u tekstu nije „se dogodilo“ nego su ga „oni“ dogodili.A to što "su dogodili" samo je logičan nastavak onoga što "su oni događali" počev od šerpi do paljenja Skupštine. Možda bi autorka, preciznosti i istine radi, mogla da izostavi to „mi“ i da koristi recimo termin „akteri oktobarskih događaja“ ili nešto slično.
Preporuke:
0
0
4 petak, 10 septembar 2010 20:08
Vladimir Đurđević
Nadam se, Bogdana, da mi nećete zameriti ukoliko Vaše u osnovi tačno viđenje izostanka kritičkog suočavanja sa zbiljom u Srbiji (posebno je uverljiv Vaš osvrt na izostanak izučavanja Marksa i Fukoa na Filozofskom fakultetu, iako se to odnosi na takozvane obavezne predmete, jer su oba mislioca zastupljena na izbornim kursevima profesora Kozomare) ispravim u jednom za mene veoma značajnom detalju. Kritička misao, naime, neguje se i dalje, na Filozofskim susretima. Ovim redovnim godišnjim seminarima, u čijem radu ste i Vi svojevremeno učestvovali, neguje se upravo ono što je na intelektualnoj sceni Srbije inače zanemareno: kritički duh, koji pretpostavlja, razume se, da se ne prihvataju zdravo za gotovo ni „neoliberalne pesmice“. Bilo bi lepo da ste Filozofske susrete - kojima i dalje prisustvuju, osim „starijih“ i filozofi mlađe generacije, i studenti filozofije - izdvoijili kao pozitivan primer, utoliko značajniji što istupa iz u Vašem tekstu opisanog „kulturnog miljea“.
Sa druge strane, diskutabilno je da li je uopšte, u liberalnim okvirima koji su obeležili „petooktobarski prevrat“, a potoim i oblikovali specifičan intelektualni ambijent, moguće ići u smeru samosvesnog i umnog promišljanja poklitičkih prilika, budući da su sami petooktobarski događaji, makar u području intelektualne recepcije, predtavljeni kao radikalan raskid sa drugačijim, u prvom redu socijalističkim „idejama“. U tom smislu, kao što ste sasvim ispravno primetili, na intelektualnoj sceni dominira apologija neoliberalizma, a svaki intelektualni uzlet, svako nepristajanje na pevanje „horskih pesmica“ jednostavno se nipodaštava i ignoriše. Prema tome, možda nezavisno od Vaše namere, izostanak pominjanja možda jedinog preostalog ostrvca „kritičke komunikacije“ , iz intelektualne pravovernosti ekskomuniciranih Filozofskih susreta, predstavlja dobru „tercu“ pevljivom žargonu današnjih inteletualnih branitelja zbilje.
Preporuke:
0
0
5 petak, 10 septembar 2010 21:04
MP
A kakvu Srbiju žele oni koji je trenutno oblikuju?
Normalnu?Obrazovanu?Intelektualnu?FARMU.
Preporuke:
0
0
6 petak, 10 septembar 2010 21:11
Jasna
Nema sumnje da ce Srbija ostati "poslednji bastion liberalizma",ovde su dovedeni na vlast(posle 5. oktobra)najbolji horski izvodjaci neoliberalnih pesmica.
Preporuke:
0
0
7 petak, 10 septembar 2010 21:25
Dragoljub
Pročitavši ovaj članak, ne mogu a da ne prokomentarišem sledeće. Iako su sada Marksa ili Sartra potisnuli drugi mislioci, oni su nekada ipak bili izučavani u velikoj meri, i poznati su daleko izvan stručnih krugova, makar po imenu. Međutim, savremena filozofija i onda i sada potpuno prolazi pored čitavog filozofskog pravca, nazovimo ga uslovno „desnim“ s razloga što ne stavlja u prvi plan pojedinca. Ako se misli Dostojevskog, Crnjanskog ili Jingera ne izučavaju za to bi se mogao naći stručni razlog, jer su oni ipak prvo književnici pa onda mislioci. Isto važi i za na primer Grigorija Florovskog i Justina Popovića, jer su prevashodno teolozi ili za Lava Gumiljova koji je istoričar. Međutim nikakav razlog ne postoji za zaobilaženje misli Rene Genona i njegovih najvažnijih nastavljača Juliusa Evole i Bele Hamvaša, koji su filozofi i samo filozofi.

U vreme u koje su studirali moji vršnjaci mogla se diplomirati filozofija a da se za pomenutu trojicu nije ni čulo da su postojali. Sve mi se čini da je i sada tako. Neka me neko ispravi ako nije.
Preporuke:
0
0
8 petak, 10 septembar 2010 22:45
Još jedan koji ne voli šetnje
Jedino što me čudi to je da se "oni" čude. Kao, zamislite, mi smo to drukčije zamišljali.
Preporuke:
0
0
9 petak, 10 septembar 2010 23:53
Cmok Toronto
Hvala na tekstu.Evo sta misle o tome u Americi...

Harry G. Frankfurt


One of the most salient features of our culture is that there is so much bullshit. Everyone knows this. Each of us contributes his share. But we tend to take the situation for granted. Most people are rather confident of their ability to recognize bullshit and to avoid being taken in by it. So the phenomenon has not aroused much deliberate concern. We have no clear understanding of what bullshit is, why there is so much of it, or what functions it serves. And we lack a conscientiously developed appreciation of what it means to us. In other words, as Harry Frankfurt writes, "we have no theory."
Preporuke:
0
0
10 subota, 11 septembar 2010 00:20
gorshtak
Marks, taj intelektualni inspirator najmracnije ideologije 20. veka?
Sartr, koji je slepo obozavao Staljina i poricao da Hruscovljev izvestaj o njegovim zlocinima?
Fuko, koji je pozdravljao Homeinijevu revoluciju kao zoru radjanja jednog novog sveta?
- Sta od ovih persona moze covek da nauci? Za kakvom vi to lektirom naricete, Bogdana?
Preporuke:
0
0
11 subota, 11 septembar 2010 03:35
17 novembar @Cmok Toronto
I kad čovek pomisli da je to bilo 27 nedelja na New York Times Best Seller listi.Nije ni čudo što su u krizi.
Preporuke:
0
0
12 subota, 11 septembar 2010 06:01
Ravnitchar@gorshtak
Niče koji je 10 poslednjih godina života vegetirao potpuno dementan, ili, srpski rečeno, lud; Volter, dugogodišnji ljubavnik svoje sestričine Mari Lujz Deni koji je umro izgovarajući njeno ime; Altiser koji je zadavio svoju ženu ali se ispostavilo da je lud pa nije krivično odgovarao (i čiji je, uzgred rečeno, najbliži saradnik bio pomenuti Žak Ransijer)...
Šta od ovih persona može čovek da nauči?
Preporuke:
0
0
13 subota, 11 septembar 2010 10:51
Gavra
"Jedna od najistaknutijih karakteristika naše kulture je da postoji toliko s...nje. Svi to znaju. Svako od nas daje doprinos tome. Ali, mi imaju tendenciju da se situacija uzima zdravo za gotovo. Većina ljudi su prilično sigurni u svoju sposobnost da prepoznaju to s...nje i da ga ne prihvate. Dakle, fenomen nije izazvao mnogo namerne zabrinutosti. Mi nemamo jasno razumevanje o tome šta je to s...nje, zašto postoji u tolikoj meri, ili šta su njegove funkcije. I nemamo razvijenu svest o tome šta to znači za nas."

Ah da. To je slobodan prevod citata Hari G. Frankfurta na bazi komentara Cmok Toronto
Preporuke:
0
0
14 subota, 11 septembar 2010 11:35
simonida
mislila sam Bogdana da ste Vi shvatili o čemu se ovde u Srbiji radi?dala sam naslutiti u nekoliko rečenica da vidite gde je taj problem!ovde i jesu dovedeni oni koji se trude da svim silama uguše kritičku misao, kakva filosofija i kakvi bakrači i kome je potrebno ovde znanje?zar niste čuli koliko škola hoće da zatvore - preporuka EU???i oni u tome uspevaju. pogledajte samo naše medije i ko njima vlada. mislite li da je to normalno i da je to slučajno.iako bi možda sada pomislili aha opet o zaveri!zaveri ili ne ovde se sistematski uništavaju sloboda kritičkog mišljenjlj i sloboda uopšte od onih koji imaju taj zadatak da to urade zajedno sa desetinama NVO!i onda je iluzorno postavljati pitanje koje se samo nameće. još je ovo danas u celoj ovoj bedi i dobro kako će biti sutra!
Preporuke:
0
0
15 subota, 11 septembar 2010 11:52
Jasna Simonović
gorshtak...potpuno razumem vaš revolt, grozno je kad čovečanstvo očekuje trajnu društvenu formulu za raj na zemlji od nečijih ideja...

Teorija i praksa su dve razdvojene stvari, u nauci, religji, životu...Mislim da je pogrešno zamenjivati im mesta prema trenutnoj potrebi...
To što velikani, kao neki veliki usisivač, u odredjenom trenutku povuku čovečanstvo, ili deo čovečanstva, iz ponora, pa se kasnije čovečanstvo, ili deo čovečanstva, od silne svetlosti zaslepi i utone u još veći mrak nije razlog da se isti "umovi" prezru, skinu iz udžbenika, okrivljuju za sve "naše" neuspehe...Svaka ideja je ništa ako se ne zapati....a ako se zapatila, mora da je tle bilo plodno, a potreba "razumljiva", što ne znači i "opravdana"...
Zato je mnogo bolje biti kritičan prema ideji od starta, praviti modifikacije i doprinositi...
Mislim da se o tome upravo radi u tekstu Bogdane Koljević...
Preporuke:
0
0
16 subota, 11 septembar 2010 14:52
Vinjak
Ha, pošto su "intelektualci" žešće zabrljali, a na vlast su ih dovele "gegule" 2000-te, vreme je možda za "prosečne", tj. srednji sloj stanovništva, da se najzad pokaže.

Od "intelekta" nismo imali nikakve koristi u zadnjih deset godina. Sve što znaju, saznali su od Zapada, dovoljno je bilo da imaju prevodioce i nedostatak kičme.

Nimalo ne žalim za "intelektualcima" u Srbiji. Eto, SANU ćuti kao mula, kolege-"fakultetlije" poslušno klimaju glavama, dok seljaci ćute.

Neće još dugo ovako.
Preporuke:
0
0
17 subota, 11 septembar 2010 15:57
gorshtak
Jasna,

Ne, u tekstu B. Koljević se ne radi ni o kakvoj "kritičkoj misli", nego o lamentu nad time što danas niko ne čita Marksa, Sartra ili Fukoa, ali i o lamentu nad nestankom jednog sveta koji su prizivali ili hvalili ovi filozofi. To je i svet kojem su ideološki pripadali M. Marković i S. Stojanović, koje takođe pominje.
Preporuke:
0
0
18 subota, 11 septembar 2010 16:51
mržnja je loš saveznik
@G.Gorštak: Kako Vi sve to olako, površno i vulgarno bagatelišete!? Na stranu što ni "činjenice" koje pominjete nisu baš sasvim tačne i jednostavne. Da i ne govorimo o tome kakvi bi "zlikovci" po tom vašem kriterijumu ispali razni biblijski junaci poput Davida i ostalih. A isto tako i naši "sveti Nemanjići". Dakle, malo manje paušalnih pljuvanja, a više čitanja i poštovanja. Knjigu u šake.
Preporuke:
0
0
19 subota, 11 septembar 2010 17:28
Ravnitchar
Ja se držim Raje seljaka sa Kalenića. Čovek je čist genije. Inače ni on ne voli šetnje.
Preporuke:
0
0
20 subota, 11 septembar 2010 19:17
Marko
Izvanredan tekst! Svaka cast! Vreme je da se o tome otvoreno govori.
Preporuke:
0
0
21 nedelja, 12 septembar 2010 10:13
Jasna Simonović
gorshtak ...Ne znam da li ste komentar uputili meni, ili komentatorki "Jasna", hvala ako je meni upućen...

Razumela sam i to da ste u tekstu gdjice Koljević prepoznali lamentiranje (ipak mislim da je to prejaka ocena za kulturno ponašanje Učenice prema svojim Učiteljima (koji su mnogi koliko vidim iz njenih tekstova), da tako prosto objasnim, izviniće me gdjica Koljević jer ne poznajem filozofe individualno dovoljno dobro da bih ih ocenjivala)...

Lamentiranje je takodje priprodno, naročito kod učenih ljudi koji iz ovog trenutka ocenjuju trenutnu situaciju, a koja nekako uvek dobija primat da se proglasi najgorom u odnosu na nešto što je bilo...Zašto je to tako, ne znam, neki žal za prošlošću koja je valjda uspela da se dogodi (ni dogoditi se u nekom planetarnom smislu nije lako!)....Ona postoji u svima nama, ali ste u pravu da je se treba čuvati...Naročito zato što onda propustimo da se ne ogrešimo o ovaj trenutak i ostavimo ga da nad njim "plaču" naredne generacije...

Sve najbolje....
Preporuke:
0
0
22 ponedeljak, 13 septembar 2010 01:26
Milan
Odličan tekst!
Preporuke:
0
0
23 ponedeljak, 13 septembar 2010 14:20
Vladislav Novaković
Postovana gospodjice Koljevic,

Duboki naklon za ovaj tekst. Vrlo mi je drago da ste odlucili da o ovoj stvari otvoreno govorite. Hrabro, mudro i posteno. Ja bih Vam skrenuo paznju da je mozda vreme da pocnete da razmisljate u pravcu formiranja, ako vec ne alternativnom fakulteta za filozofiju i drustvene nauke, na kojem bi nasi mladi mogli da steknu pravo i puno obrazovanje koje ukljucuje sve tradicije i nacine misljenja, onda barem neformalnom udruzenju (siguran sam da bi svi ugledni profesori sa NSPM u tome ucestvovali) koje bi organizovalno seminare. Razmislite o tome. Mozda ce se naci ljudi koji bi to podrzali.
Preporuke:
0
0
24 utorak, 14 septembar 2010 20:01
Klimt
Gospođica Bogdana ostavlja nadu da ipak neće biti sve tako crno, kako je prognozirala,mada ona prilično realno sagledava situaciju u našem društvu. Krize su uvek bile plodno tlo za mišljenje, izuzev ove poslednje krize. Univerzitet se obrukao, i bruka se na svakom koraku. Talas političkih promena je obezglavio taj isti univerzitet, a ličnosti kritičkih intelektualaca, koji su se istakli, pored svojih profesija i naučnog rada u društvenom angažmanu, nažalost nestaje. Problem jesu ovi ljudi koji sada sede za katedrama...pokazali su se apsolutno nespremnim i izgubljenim u tranziciji, da se čovek koji baca novac na školovanje kod njih, pita šta dobija zauzvrat. Ubrzo nauči da ne pita ništa, već da zahvaljuje Bogu ako je upao u taj sistem,ili da ga napusti, "ako mu se ne svidja" jer pripada malom broju srećnika kojima se nauka osmehnula, i imaju priliku da pljuju po navedenim autorima ne pročitavči ih, ili da se zadovoljavaju razgovorima o njima u kafani...Nesumnjivo je da će sve više mladih odlaziti u inostranstvo, čim bude bilo moguće,posle 3. godine batchelora, a kod nas ne znam dokle se može ići sa dekadencijom obrazovanja i Univerziteta. Kad bi malo više ljudi izrazilo svoje nezadovoljstvo i frustraciju koju im pruža školovanje, umesto željenog obrazovanja, bilo bi neke šanse. Situacija jeste alarmantna!
Preporuke:
0
0
25 utorak, 14 septembar 2010 22:33
Srdjan BG
Hvala!!!!!
Preporuke:
0
0
26 sreda, 15 septembar 2010 07:03
m. -ić
Dobar članak, jedino jedno malo zakeranje: ne treba da stoji: status kvoa , nego: statusa kvo. Pazite, sadržaj članka obavezuje formu.
Preporuke:
0
0
27 sreda, 15 septembar 2010 12:54
Dobrilo
Izvanredan članak. Možda bi ovo mogao da bude početak da se počne govoriti i o stanju u umetnosti i književnosti? A onda i u drugim društvenim naukama? Univerzitet je u ozbiljnoj i opasnoj krizi. Ukoliko se u narednih par godina to stanje ne počne menjati, dugoročne posledice toga tek ćemo kao društvo osetiti.
Preporuke:
0
0
28 četvrtak, 23 septembar 2010 15:16
Da se ja pitam...
...svako sredstvo masovne komunikacije u Srbiji imalo bi zakonsku obavezu da sadrži rubriku/emisiju polemičkog tipa, u kojima bi moralo konsultovati, bilo kakvim redosledom, jednog po jednog svakog, ali baš svakog našeg doktora nauka iz odgovarajućih naučnih oblasti! Znači, da vidimo kome to delimo diplome, na koga se ulaže odvajanjem državnih para na fakultetske prostorije, opremu i plate profesora, ukratko, kakvim to naučnim potencijalom raspolažemo! A ne da se stalno vrte isti likovi, jedan isti epidemiolog (Kon), jedan isti istoričar (Marković), jedan isti psiholog (Trebješanin), jedan isti stručnjak za religiju (ili kako već predstavljaju onog nesrećnog Đorđevića)...

Uzgred, ima ovde pomalo i onog što pominju Gorštak i još neki: razočaranja u dosovsku vladavinu autorke članka. Kao i nesposobnosti vladara, koju je neko već apostrofirao. Nije najveći problem kad je vlast kvarna, ona može i nešto dobro da uradi za narod (makar iz ličnih interesa), ali kad je nesposobna tj. nestručna, kakva je ova naša (osim što je kvarna), onda su i najbolje namere uzaludne.
Preporuke:
0
0

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner